Osjetila životinja i ljudi

Osjetila životinja i ljudi
Proceces nastajanja osjeta
1. Podražaj
2. Prevođenje podražaja u elektrokemijski
impuls u osjetilnom receptoru
3. Prijenos podražaja u osjetilni neuron
4. Obrada podražaja u središnjem živčanom sustavu
Osjetila ljudi i životinja
5 osjetila
Vid
Sluh
Njuh
Opip
Okus
Vid
90 % poruka iz okoline
Sastoji se od: oko, vidni živac, središte za vid
Oko
Pomoćni dijelovi oka
Obrve
Gornji i donji kapak
Trepavice
Suzne žljezde
Dijelovi oka
Očna jabučica
Očna vodica
Zjenica
Leća
Staklovina
Vidni živac
Bjeloočnica
Žilnica
Mrežnica
Bijela i neprozirna
Kapilarni sloj, donosi hranjive tvari i kisik
Sprijeda prelazi u rožnicu
Zaštitna uloga
Sprijeda prelazi u šarenicu
Sadrži štapiće i čunjiće
Žuta pjega
Slijepa pjega
Mjesto na mrežnici gdje nema čunjića i štapića
Mjesto na mrežnici s najviše čunjića i štapića
Čunjići
Štapići
Omogućuju gledanja u boji
Obrisi i veličina predmeta
Tekućina između rožnice i šarenice
Otvor na šarenici kroz koji ulazi svijetlo
Pupilarni refleks
Svojstvo zjenice da se sužava kad je izvana svijetlo i širi kada je izvana mračno
Prilagođava se gledanju na udaljenost
Akomodacija
Na gledanje u daljinu leća se istanji
Na gledanje na blizinu leća se ispupči
Prozirna želatinozna tvar kroz koju prolazi svjetlost
Poveznica između oka i središta za vid u mozgu
Okom gledamo mozgom vidimo
Slika se stvara u oku naopačke te se okreće u mozgu
Optička hijazma
Mjesto u hipotalamusu u kojem se vlakna vidnih živaca djelomično
križaju i tako vidna kora dobiva podražaje iz oba oka
Bolesti organa za vid
Kratkovidnost
Dalekovidnost
Sljepoća
Poremećaj lomljenja zraka u kojem se slika stvara prije mrežnice
Poremećaj lomljenja zraka u kojem se slika stvara poslije mrežnice
Sljepoća označava poremećaj koji se izražava u djelomičnoj ili potpunoj nesposobnosti vizualnog sustava da prenosi podražaje.
Može nastati zbog oštećenja:
Oka
Vidnog živca
Centra za vid u mozgu
Vid kod životinja
Migavica
Imaju svi osim primata
3. očni kapak
Prilagodbe kod životinja
Reflektirajući sloj (oči svijetle u mraku)
Velike oči (noćne životinje)
Reducirano osjetilo vida (čovječa ribica)
Teleskopske oči (dubokomorske životinje)
Osjetilo sluha i
osjetilo za ravnotežu
Djelovi osjetila za sluh i ravnotežu:
Zvukovod
Uška
Bubnjić
Slušni živac
Ravnotežni živac
Pužnica
Organi za ravnotežu
Slušne košćice
Nastajenje osjetila sluha
Unutarpužnice nalazi se tekućina i slušne stanice s dlačicama
kada zvuk prođe kroz zvukovod on zatitra bubnjić, taj titraj se
prenosi slušnim košćicama i zatim se prenosi na pužnicu u kojoj
tekućina zatitra i taj podražaj slušne stanice pretvaraju u električni
putuje slušnim živcem do centra za sluh u mozgu
Osjetilo ravnoteže
Organ za ravnotežu sastoji se
od triju polukružnih kanala (kružno kretanje)
i dvije komorice (pravocrtno kretanje)
Osjetilo okusa
Jezik
organ važan za osjet okusa
Na gornjoj strani nalaze se okusne bradavice i okusni pupoljci
Na bradavicama se nalaze okusne stanice
koje primaju okuse
Podražane stanice šalju živčane impulse do mozga gdje se obrađuju
Osjetilo dodira, topline i hladnoće
Osjet boli
Osjet dodira
Osjet topline i hladnoće
Čine ih tri vrste osjetilnih stanica:
Stanice za toplo
Stanice za hladno
Stanice za bol
Najvažnije osjetilo
Mehanički, kemijski i toplinski podražaji mogu uzrokovat bol
Najviše ih ima u površinskom sloju kože
Stanica za dodir ima najviše na vršcima prstiju,
na jeziku i usnama
Slijepe osobe imaju povećan broj stanica za dodir
Reagiranje na podražaj i osjetila kralježnjaka
Šišmiši i dupini se koriste eholokacijom
Žabe nemaju uške već imaju opnu koja služi
kao naš bubnjić
Rašljasti jezik gmazovima omogućuje osjet njuha
Neke zmije imaju osjetilo topline kojim vide u mraku toplokrvne životinje
Neke ribe imaju bočnu prugu
Na osnovi zvuka koje odašilju i koji se
odbijaju od nekog objekta oni mogu locirati taj objekt
Neke ribe imaju razvijeno osjetilo njuha
Morski psi osjete i male količine krvi na velikim udaljenostima
Osjetilom kojim osjećaju strujanje vode i promjene tlaka u vodi
165